Pomorska škola Bakar - Naslovnica - 300 godina od rođenja Ruđer Boškovića - 300 godina od rođenja Ruđer Boškovića

300 godina od rođenja Ruđer Boškovića

Autor: Radiana Tomée - Cicvarić, 19. 5. 2011.

U Dubrovniku je 18. svibnja 1711. rođen Josip Ruđer Bošković, poznati hrvatski znanstvenik koji se bavio matematikom, astronomijom i geodezijom, velikan hrvatskog izumiteljstva, čiju će godišnjicu rođenja Republika Hrvatska i brojne znanstvene i društvene institucije tijekom 2011. godine obilježiti brojnim manifestacijama i događanjima.

Tako smo i mi, aktiv matematike, fizike i informatike radili sa učenicima na projektu Ruđer Bošković. Na sam rođendan održana je radionica pod vodstvom profesorice Marice Kučan na kojoj su učenici prezentirali svoje radove na tu temu.

Najveći hrvatski znanstvenik svojega doba a zacijelo i uopće, Bošković je kao isusovac bio i fizičar, matematičar, astronom i filozof. Školovao se u isusovačkom kolegiju u Dubrovniku i u Rimu. Zaređen za svećanika, nakon studija ostaje na Kolegiju kao publicus matheseos professor.
Kao profesionalni znanstvenik putovao je i djelovao u mnogim zemljama te je bio jedan od posljednjih univerzalnih ljudi europske humanističke tradicije.
Godine 1736. počinje objavljivati svoje Dissertationes iz matematike, fizike, astronomije i geodezije, a 1763. tiskana je u Veneciji njegova Theoria Philosohiae Naturalis, djelo izuzetne vrijednosti, plod dugogodišnjeg studija genijalnog uma. Poznat znanstvenik svojega doba, član mnogih akademija znanosti, aktivno djeluje u najrazličitijim znanstvenim centrima tadašnje Europe. Neprekidno u pokretu, u radu, osamljen i poštovan, u 76. godini života, shrvan bolešću, umire 13.veljače 1787. u Milanu, gdje je i pokopan u crkvi S. Maria Podone.

Povratak na prethodnu stranicu

300 godina od rođenja Ruđer Boškovića

Autor: Radiana Tomée - Cicvarić, 19. 5. 2011.

U Dubrovniku je 18. svibnja 1711. rođen Josip Ruđer Bošković, poznati hrvatski znanstvenik koji se bavio matematikom, astronomijom i geodezijom, velikan hrvatskog izumiteljstva, čiju će godišnjicu rođenja Republika Hrvatska i brojne znanstvene i društvene institucije tijekom 2011. godine obilježiti brojnim manifestacijama i događanjima.

Tako smo i mi, aktiv matematike, fizike i informatike radili sa učenicima na projektu Ruđer Bošković. Na sam rođendan održana je radionica pod vodstvom profesorice Marice Kučan na kojoj su učenici prezentirali svoje radove na tu temu.

Najveći hrvatski znanstvenik svojega doba a zacijelo i uopće, Bošković je kao isusovac bio i fizičar, matematičar, astronom i filozof. Školovao se u isusovačkom kolegiju u Dubrovniku i u Rimu. Zaređen za svećanika, nakon studija ostaje na Kolegiju kao publicus matheseos professor.
Kao profesionalni znanstvenik putovao je i djelovao u mnogim zemljama te je bio jedan od posljednjih univerzalnih ljudi europske humanističke tradicije.
Godine 1736. počinje objavljivati svoje Dissertationes iz matematike, fizike, astronomije i geodezije, a 1763. tiskana je u Veneciji njegova Theoria Philosohiae Naturalis, djelo izuzetne vrijednosti, plod dugogodišnjeg studija genijalnog uma. Poznat znanstvenik svojega doba, član mnogih akademija znanosti, aktivno djeluje u najrazličitijim znanstvenim centrima tadašnje Europe. Neprekidno u pokretu, u radu, osamljen i poštovan, u 76. godini života, shrvan bolešću, umire 13.veljače 1787. u Milanu, gdje je i pokopan u crkvi S. Maria Podone.

Povratak na prethodnu stranicu

300 godina od rođenja Ruđer Boškovića

Autor: Radiana Tomée - Cicvarić, 19. 5. 2011.

U Dubrovniku je 18. svibnja 1711. rođen Josip Ruđer Bošković, poznati hrvatski znanstvenik koji se bavio matematikom, astronomijom i geodezijom, velikan hrvatskog izumiteljstva, čiju će godišnjicu rođenja Republika Hrvatska i brojne znanstvene i društvene institucije tijekom 2011. godine obilježiti brojnim manifestacijama i događanjima.

Tako smo i mi, aktiv matematike, fizike i informatike radili sa učenicima na projektu Ruđer Bošković. Na sam rođendan održana je radionica pod vodstvom profesorice Marice Kučan na kojoj su učenici prezentirali svoje radove na tu temu.

Najveći hrvatski znanstvenik svojega doba a zacijelo i uopće, Bošković je kao isusovac bio i fizičar, matematičar, astronom i filozof. Školovao se u isusovačkom kolegiju u Dubrovniku i u Rimu. Zaređen za svećanika, nakon studija ostaje na Kolegiju kao publicus matheseos professor.
Kao profesionalni znanstvenik putovao je i djelovao u mnogim zemljama te je bio jedan od posljednjih univerzalnih ljudi europske humanističke tradicije.
Godine 1736. počinje objavljivati svoje Dissertationes iz matematike, fizike, astronomije i geodezije, a 1763. tiskana je u Veneciji njegova Theoria Philosohiae Naturalis, djelo izuzetne vrijednosti, plod dugogodišnjeg studija genijalnog uma. Poznat znanstvenik svojega doba, član mnogih akademija znanosti, aktivno djeluje u najrazličitijim znanstvenim centrima tadašnje Europe. Neprekidno u pokretu, u radu, osamljen i poštovan, u 76. godini života, shrvan bolešću, umire 13.veljače 1787. u Milanu, gdje je i pokopan u crkvi S. Maria Podone.

Povratak na prethodnu stranicu