NASTUP GORNJEG JADRANA NA FESTIVALU MORA I MORNARA U BRESTU

OD 13. DO 19. 7. 2012.

„Woodstock of wooden boats“ – tako zaljubljenici tradicijskih plovila zovu

Festival mora i mornara u francuskom Brestu

Brest je grad u Bretanji, najzapadnijoj francuskoj pokrajini, smještenoj između Biskajskog zaljeva  i Normandije, na samom kraju kanala La Manche. „Preko puta“ Bresta nalazi se grad Plymouth u Velikoj Britaniji. Sam rt sa lukom predstavlja najudaljeniju točku prema Atlantiku i najbližu francusku  luku iz pravca Amerike.

Razvedena obala i duboki zaljev igrali su važnu stratešku ulogu u povijesti Francuske. Upravo zbog toga Brest je i danas druga po važnosti francuska vojna luka. Od ukupne industrije u ovom gradu čak 75% otpada na prateću vojnu industriju vezanu uz mornaricu.

Brest danas ima 142.722 stanovnika i glavni je grad Zapadne Bretanje. Inače grad je bio gotovo potpuno uništen u 2. svjetskom ratu nakon čega je temeljito obnovljen.

Današnji, novi, Brest poznato je univerzitetsko središte koje godišnje ugošćuje 23.000 studenata. Među poznatije obrazovne centre spadaju Francuska nautička akademija, Centar naprednih tehnologija, Francuski institut za istraživanje učinaka eksploatacije mora, Institut za istraživanje incidentnih situacija sa posljedicama zagađenja mora kao i mnogi drugi. 60% svih  francuskih istraživanja vezanih uz more odvija se danas u Brestu pa ovaj grad s pravom teži biti najveći Europski centar znanosti i tehnologije vezanih uz more.

Luka Brest kao najbliža europska kontinentalna luka prema Americi održava značajnu razinu prometa u kontejnerskom i generalnom teretu. Prometno je dobro povezan s ostatkom svijeta i putem zračne luke kojom godišnje prometuje oko 900 000 putnika.

Po svim navedenim karakteristikama Brest zapravo ima mnogo sličnosti sa Pulom (geostrateški položaj, geo-morfološka obilježja, vojno-mornarička povijest ...) kao i sa Rijekom (broj stanovnika, univerzitetski grad, važna luka, ...).

Ipak možda je danas  Brest najpoznatiji po Festivalu mora i mornara koji se održava svake 4 godine. 2008. godine na festivalu je sudjelovalo čak 2.000 plovila iz 24 zemlje svijeta. Festival je u 7 dana posjetilo 500.000 posjetitelja. Za 2012. organizatori najavljuju sudjelovanje 2.500 plovila iz 30 zemalja i milijun posjetitelja.

Najveći broj posjetitelja dolazi iz Bretanje i ostalih dijelova Francuske, zatim iz susjedne Velike Britanije i Španjolske, Njemačke i ostalih zemalja.

2008. godine Hrvatska se je predstavila na festivalu sa svojih 7 tradicijskih plovila iz različitih priobalnih regija osim iz Primorsko goranske županije. Kvarner jedini nije bio predstavljen sa plovilom u Brestu.

Inicijativa za očuvanje tradicijskih barki na jedra Gornjeg Jadrana pokrenula je ideju  za  organizaciju nastupa na Festivalu mora i mornara u Brestu 2012. godine upravo motivirana činjenicom da i Kvarner ima osnove za prezentaciju svoje pomorske tradicije. Svjesni pak činjenice da jedino izložba plovila nemože biti razložan cilj ovako složene i zahtjevne organizacije, inicijatori su u samom začetku htjeli polučiti rezultat turističke prezentacije na francuskom tržištu.

U toj namjeri dobivena je podrška Županije Primorsko goranske, Turističke zajednice Kvarnera, gradova Rab i Krk, općina Lovran i Mošćenička Draga. U duhu dosadašnje suradnje inicijativi se je pridružila i „Udruga rovinjske batane“, Grad Rovinj a nadamo se uskoro i Turistička zajednica Istre kao i Županija Istarska. Ovakvo udruživanje Gornjeg Jadrana, dviju najjačih turističkih županija, sa nastupom na udaljenom ali vrlo poželjnom francuskom tržištu bilo bi u svakom slučaju učinkovito.

Sama koncepcija nastupa već je dobrim dijelom određena uvjetima koje propisuju organizatori. Glavni izložbeni eksponati su plovila koja su izložena na vezu u moru. Tako će u moru biti vezane jedna do druge krčka i lovranska pasara, lovranski guc, kvarnerski guc i rovinjska batana. Na tim plovilima se periodično podižu jedra, izvode mali programi, dijele letci i suveniri i slično. Pored „plovećeg“ dijela izložbe, svaki izlagač ima i svoj promotivni štand – mali paviljon pod šatorom. Prema koncepciji Kvarnera na tom bi se prostoru u prvom planu izložila „zvijezda“ hrvatske izložbe – Rapska laja. Ovo osam metarsko plovilo predstavlja raritet u pomorskoj i brodograđevnoj baštini hrvatskog Jadrana. Radi se o plovilu izdubljenom u deblu smrekova drva ali nadograđeno madirima pa bi se moglo reći da je ovo ogledni primjer prijelaza iz primitivne izrade plovila u konstrukcijsku gradnju kakva se i danas primjenjuje. Rapska laja ima „sve papire“, provedena su povijesna istraživanja, osiguran je materijal i sredstva za izradu te se očekuje prva plovidba ovog jedinstvenog plovila u svibnju 2012. godine. Posebno zanimljiva je i priča vezana uz održavanje regate Rapskih laja koja je bila održana u čast Napoleona u vrijeme francuske vladavine Jadranom. Ovo će biti ujedno i glavni „marketinški okidač“ nastupa Gornjeg Jadrana na Festivalu mora i mornara u Brestu. Na izložbenom štandu uz Rapsku laju, biti će postavljen i informativni turistički štand, ukrašen maketama tradicijskih barki Gornjeg Jadrana poznatog brodomodelara Luciana Kebera. Na turističkom informativnom štandu dijeliti će se se promidžbeni materijali turističke ponude Kvarnera i Istre te informativni materijali vezani uz pomorsku tradiciju Gornjeg  Jadrana.

Na istom mjestu biti će organiziran i stol za posjetitelje, poslovne partnere, posebne goste uz malu eno-gastro ponudu. Prostor štanda biti će opremljen promotivnim bannerima, rollup posterima Kvarnera i Istre, a dijelili će se i prigodni mali pokloni-suveniri.

Poseban naglasak ove pomorsko-turističke prezentacije planira se dati na ponudu nautičkog turizma pa se očekuje da se kao glavni partneri u prezentaciju  uključe i nautičke marine, mali brodograditelji rekreativnih plovila, ronilački centri, brodari i agencije koji nude kružna putovanja, ali i ostali predstavnici turističkog gospodarstva poput kampova, hotela i slično. Treba imati na umu da se ovaj festival odrava svake četiri godine a da su među milijun posjetitelja osim Francuza značajno prisutni i Britanci, Španjolci, Nijemci, Skandinavci, Rusi i ostale velike pomorske nacije.

Kvarner i Gornji Jadran općenito ovim bi se nastupom značajnije pozicionirao na tradicijskoj-pomorskoj karti Mediterana i Jadrana. Prezentacija bi mogla biti najveći i najučinkovitiji promotivni nastup Gornjeg Jadrana na francuskom emitivnom tržištu. Imamo veliku priliku iskoristiti „uskrsnuće“ Rapske laje uz , za Francuze vrlo zanimljivu priču o „Napoleonovoj regati“. Uz Rapsku lađu „kao prateći vokali“ do izražaja će doći i naše male tradicijske barke, djelo kvarnerskih i istarskih kalafata čime želimo na pravi način komunicirati našu kulturu, naš način života vezan uz more što u konačnici i samu turističku ponudu čini posebno bliskom i poželjnom publici koja je senzibilizirana za more i pomorstvo.

Glavni organizator i nositelj promotivnog pomorsko-turističkog nastupa Kvarnera u Brestu su Županija Primorsko goranska, odnosno Upravni odjel za promet, pomorstvo i veze i Turistička zajednica Kvarnera. Očekuje se i formalana podrška Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva kulture i Ministarstva turizma, HTZa. Organizatori su već u kontaktu sa Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Parizu a očekuje se i uključenje predstavništva HTZu u Francuskoj.Tehnički realizator je „Inicijativa za očuvanje tradicijskih barki na jedra“ na čelu sa prof. dr. sc. Robertom Mohovićem sa Pomorskog fakulteta u Rijeci.

Nastup Gornjeg Jadrana kao hrvatskog  predstavnika na Festivalu mora i mornara u Brestu financiraju Gradovi i Općine sudionici festivala zajedno sa svojim Turističkim zajednicama (Rab, Krk, Lovran, Mošćenička Draga, Rovinj), Županija Primorsko goranska, TZ Kvarnera, uz očekivano sudjelovanje TZ Istre i financijsku potporu Ministarstav pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva kulture, Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice i ostalih institucija kao i sponzora.

Pažljivom raspodjelom i racionalizacijom troškova ovaj projekt može  biti dobar pokazatelj mogućnosti maksimizacije željenih učinaka i dobitne kombinacije spajanja tradicijskih vrijednosti i suvremene turističke ponude.

Koordinator projekta

Nedo Pinezić